OPĆENITO
Posljednjih godina sve smo više suočeni s pojavom pojačanog rasta algi i gljivica na fasadama. I dok
njihovu prisutnost na starim objektima smatramo logičnom posljedicom dugotrajne izloženosti utjecaju
atmosferilija, pojava algi i gljivica na novim objektima je nepoželjna i smatra se nedostatkom.
Fasadne konstrukcije na kojima je primijećen izražen rast algi i gljivica su:
• povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS sustavi)
• fasade pod djelovanjem vlage uvjetovane konstrukcijskim detaljima
• ventilirane fasade
na objektima koji su:
• u blizini drveća ili grmlja
• u blizini rijeka, potoka, jezera i sl.
• u područjima s čestim maglama
• u nizinama i kotlinama.
Zašto je pojava algi i gljivica učestala na novoizvedenim fasadama?
Odgovornost čovjeka prema smanjenju zagađenja okoliša, ušteda energije te doprinos smanjenja globalnog
zatopljenja, kao i važeća građevno-tehnička regulativa, obvezuju na izbor i primjenu materijala kojima
ostvarujemo potrebnu toplinsku zaštitu.
Najčešće primjenjivani oblici toplinske zaštite su povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS
sustavi). Tako izvedena toplinska zaštita ima znatan utjecaj na uvjete vlage i temperature vanjske
stjenke fasade. Naime, toplinskom izolacijom objekta smanjuje se prolaz topline kroz vanjske zidove,
pri čemu se ostvaruje ušteda energije grijanja, ali se istovremeno i znatno smanjuje akumulacija
topline relativno tankih slojeva vanjske stjenke. Površina žbuke zbog toga ostaje duže vlažna i stvara
se povoljna klima za rast mikroorganizama.
Kako bi se što bolje razumjeli uzroci rasta algi i gljivica na fasadama, nužno je pojasniti koje su im
osnovne značajke.
ŠTO SU ALGE I GLJIVICE?
Alge i gljivice su mikroskopski sitni oblici života koji se kao jedinke ne vide golim okom. Većinom su
jednostanični, ali mogu biti i višestanični. Rastu na svim mogućim podlogama (drvu, metalima, staklu,
plastici itd.), a osnovni preduvjet za njihov razvoj je vlaga.
Kod zaprljanja na fasadama uglavnom je riječ o obrastu algama ili gljivicama, posebno na sjevernim i
zapadnim pročeljima, odnosno na vlažnijim dijelovima fasada.
UZROCI NASTANKA
Na rast i razvoj algi i gljivica na fasadi utječu mnogi čimbenici, a najčešće je obrast algama i gljivicama
povezan s više njih.
Uzroci pojave obrasta mogu biti:
• utjecaji okoliša
• konstrukcijski detalji
• svojstva završnog sloja
• klimatski utjecaji.
Osnovni preduvjet nastanka mikroorganizama je vlaga.
Izvori vlage na fasadama mogu biti:
• oborine
Izloženost fasade oborinama i učestalost oborina, osobito onih popraćenih udarima vjetra utječu na nastanak
uvjeta za rast algi i gljivica, posebno na sjevernim i zapadnim pročeljima. Kod ovoga je posebno važna duljina
neprekinutog perioda trajanja kiša.
• kondenzat
Kondenzacija na površini fasade nastaje kada temperatura zraka dosegne temperaturu rosišta (temperaturu
na kojoj je zrak zasićen vodenom parom). Zbog dobre toplinske izolacije vanjskog zida nema zagrijavanja
iznutra pa je temperatura površine fasade niža od temperature zraka i na površini fasade vlaga stvara
kondenzat (slika 7). Već i najmanje razlike u temperaturama zraka i fasade mogu rezultirati kondenzacijom.
ODRŽAVANJE I SANIRANJE
Održavanje fasada
Redovitim mjerama održavanja objekta moguće je na najmanju moguću mjeru svesti zadržavanje vlage
i prljanje fasade i time smanjiti rizik od pojave algi i gljivica. Te su mjere sljedeće:
• odvodnja površinskih voda s objekta
• redovito čišćenje krovnih žljebova
• redovito kontroliranje drenaže
• čišćenje snijega
Učinkovitost konzerviranja završnih slojeva i hidrofobno djelovanje s vremenom opada, zbog čega je
potrebno zaštititi fasadu, tj. periodično izvršiti prebojavanje premazima s dodanim biocidnim sredstvom.
Saniranje zaraženih fasada
Osnovni preduvjet za uspješno saniranje svake zaražene fasade je otkrivanje i uklanjanje uzroka obrasta.
Nepravilno izvedene konstruktivne detalje kao moguće uzroke zaraze treba ukloniti prije sanacije.
Nikada se ne tretiraju samo površine gdje je zaraza vidljiva, već se tretira čitava ploha. Zaražene površine
potrebno je u potpunosti sanirati, pri čemu se mora ukloniti ne samo površinski vidljiva zaraza, već je
potrebno i dubinsko tretiranje micelija, nevidljivih dijelova algi i plijesni koji prodiru duboko u podlogu i od
životne su važnosti za njihov opstanak (slika 12). U tu se svrhu koriste biocidna sredstva koja prodiru duboko
u podlogu i uništavaju ih.
Unatoč velikoj djelotvornosti biocidnih sredstava, ne može se jamčiti da se zaraza nakon nekog vremena
neće ponoviti. Ipak, ispravan postupak sanacije i pridržavanje svih koraka u postupku sanacije
jamče dugotrajniju zaštitu.
Proizvođači biocidnih sredstava u tehničkim uputama daju način tretiranja zaraženih površina i pri
sanaciji ih se potrebno pridržavati.
Postupak sanacije u pravilu je sljedeći:
- PREDOBRADA
Za uklanjanje pora algi i gljivica koristi se čistač fasada koji nakon nanošenja dubinski u korjenu odvaja alge i gljivice od površine fasade bez ikakvog štetnog utjecaja na boju i strukturu završnog sloja fasade - ISPIRANJE
Otopljene nečistoće ispiru se vodom prod pritiskom koristeći ravnu mlaznicu rasprskivača na udaljenosti od 20-50 cm od površine fasade. Ovisno o stupnju zaprljanja predobrada i ispiranje se ponavlja do potpunog uklanjanja algi i gljivica. - ZAŠTITA
Kako bi se spriječilo ubrzano obnavljanje algi i gljivica čista površina fasade tretira se zaštitnim sredstvom koji se dubinski upija u fasadu, te zbog svog sustava ima dugogodišnju zaštitu od ponovnog pojavljivanja algi i gljivica.
Sanacija samo biocidnim sredstvom nije dovoljna jer nakon tretiranja ostaju obojenja algama i/ili
gljivicama zaraženih površina, stoga se prebojava biocidnim premazom u dva sloja.
Važno je naglasiti da unatoč svim poduzetim mjerama ne postoji sigurna zaštita od obrasta mikroorganizmima
na fasadnim površinama. Uz pridržavanje svega navedenog, rizik od njihove pojave se
može svesti na minimum.
Cijeli tekst preuzet je sa linka: https://www.hupfas.hr/wp-content/uploads/2017/07/HUPFAS-alge-gljivice-2016.pdf